Slijepi miševi (šišmiši), jedini leteći sisari na Zemlji, samo su jedna od mnogih životinjskih grupa u kojima su naučnici zabilježili pojavu koronavirusa. Slijepi miševi igraju važnu ulogu u prirodi, pa tako i u ljudskom životu. Kao i druge životinje i ljudi, navikli su živjeti sa različitim koronavirusima ali prema dosadašnjim istraživanjima nije potvrđen direktan prenos na ljude.
U Bosni i Hercegovini postoji 31 različita vrsta slijepih miševa, a više od 40 u Evropi. Sve vrste su zaštićene u Bosni i Hercegovini, uključujući 10 vrsta, koje su dio buduće evropske mreže područja Natura 2000, gdje se posebna pažnja posvećuje očuvanju njihovih staništa. Stanište nekih naših vrsta slijepih miševa često je povezano i sa ljudskim staništima – suživot je dosta izraženiji.
Slijepi miševi su važna karika u zdravim ekosistemima, pa kao rezultat toga i mi ljudi također imamo koristi od njihovog postojanja. Kod nas, na primjer, slijepi miševi se. hrane insektima i drugim beskičmenjacima te stoga mogu biti efikasno sredstvo u suzbijanju štetočina. Poljoprivrednici i baštovani međutim, znaju da je njihov izmet – guano – vrlo dobro đubrivo sa visokim procentom azota i fosfora.
Slijepi miševi nam pokazuju i stanje životne sredine. Oni su predatori insekata, pa se promjene u populaciji insekata odražavaju na slijepe miševe. Pored toga, neke vrste slijepih miševa žive samo na određenim staništima. Prisustvo raznolike zajednice različitih vrsta je indikator kvalitetnog staništa, također i za ljude.
Ključne poruke:
– Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-CoV-2, već mi ljudi.
– U Bosni i Hercegovini ne žive južnoazijski slijepi miševi koji imaju rođake virusa SARS-CoV-2, koji je uzrok trenutne pandemije.
– Nije otkriven direktan prijenos koronavirusa sa slijepih miševa na ljude uprkos opsežnim istraživanjima. Prema istraživačima, prijenos ovih virusa uvijek se odvijao preko posrednog domaćina (npr. preko cibetki i deva).
– Slijepi miševi izbjegavaju ljude u najvećoj mogućoj meri, tako da postoji vrlo mala šansa za direktan kontakt ukoliko namjerno ne lovimo šišmiše.
-
Da li su slijepi miševi krivi za pandemiju COVID 19?
Koronavirusi su poznati već mnogo godina za mnoge vrste domaćih i divljih životinja, ali obično nisu opasni za ljude. Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-CoV-2 koji izaziva pandemiju, ali su potvrđeni srodni virusi. Slični virusi SARS-COV-2 također su potvrđeni kod ljuskavaca ili pangolina. Direktni prijenos koronavirusa sa slijepih miševa na ljude nije potvrđen nigdje u svijetu, uprkos opsežnim istraživanjima.
-
Da li se mogu zaraziti SARS-CoV-2 ako se nalazim u području gdje ima mnogo slijepih miševa?
SARS-CoV-2 je virus kojeg prenosi čovjek. Prijenos koronavirusa sa slijepih miševa na ljude nije otkriven nigdje u svijetu. Istraživanja pokazuju da se virusni skok na ljude najčešće dešava preko posredničkog domaćina, međutim još nije dokazan način prijenosa virusa SARS-CoV-2. Virus SARS-CoV-2 je genetski srodan koronavirusu slijepih miševa BatCoV RaTG13 registrovanih kod nekih vrsta u Istočnoj Aziji, ali ni tamo nije potvrđen direktan prijenos sa slijepih miševa na ljude.
-
Je li istina da slijepi miševi u Bosni i Hercegovini također imaju koronavirus?
Koronavirusi nisu rijetkost kod slijepih miševa, ali najbliži rođaci virusa SARS-COV-2 nalaze se samo kod vrsta slijepih miševa u Istočnoj Aziji. Ove vrste ne žive u našoj zemlji, a nije dokazan izravan prijenos koronavirusa sa slijepih miševa na ljude. Tako da se ne morate brinuti jeste li bili u prostoru sa slijepim miševima (npr. pećinama) ili ako oni borave ispod kućne fasade ili krova.
-
Kolika je vjerovatnoća da se mogu zaraziti koronavirusima slijepih miševa?
Slijepi miševi koji žive u Bosni i Hercegovini izbjegavaju kontakt sa ljudima i drugim životinjama, jer predstavljaju rizik za njih i nisu povezani sa njihovom ishranom. Slijepi miševi također imaju izuzetno dobra čula, npr. uz pomoć eholokacije, neke vrste mogu otkriti samo 0,05 mm tanke niti. Stoga su bliski susreti ljudi i slijepih miševa samo slučajni. Također, mi ne dolazimo u tako blizak kontakt sa slijepim miševima kao npr. u Južnoj Aziji, gdje ih čak jedu ili drže kao kućne ljubimce. Prijenos bolesti sa jedne životinje na drugu je vrlo rijetka pojava,a kod koronavirusa slijepih miševa potreban je posredni domaćin. Zbog toga, vjerovatnoća direktnog preskakanja korovirusa slijepih miševa na ljude gotovo da i ne postoji.
-
Da li se ja ili moji kućni ljubimci mogu zaraziti virusom SARS-COV-2 ako dođemo u kontakt sa izmetom slijepih miševa?
Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-COV-2, tako da se ne može naći u njihovom izmetu/guanu. Srećom, drugi koronavirusi izvan životinja ne žive duže od nekoliko sati, do najviše nekoliko dana. Zbog toga, malo stariji guano slijepih miševa nije problematičan u pogledu infekcije drugim koronavirusima. Trenutno nema dokaza da je rizik od infekcije koronavirusom povezan sa domaćim životinjama, poput pasa i mačaka. Međutim, generalno je preporučljivo slijediti preporuke o higijeni životinja.
Tekst je pripremljen 31. marta 2020. godine.